Potreba za promenom, prepoznata često kroz – onaj osećaj „više ne mogu ovako da živim“, pobuđeno stanje čovekovog duha koji se nalazi između „želim promenu“ i „ne želim promenu“, unutrašnji konflikt, sukob različitih delova jedne ličnosti (ili više ličnosti u jednom čoveku), ili kada kažemo „sve ja to znam svesno, ali kako da promenim to kod sebe“.
Kako dalje kada se zaglavimo? Kada je ambivalencija u odnosu na promenu intenzivna, a naši delovi ličnosti nepomirljivi? Energija se tada naizmenično premešta iz dela ličnosti koji – vidi svoj napredak, ostavrene želje, život u skladu sa sobom i svetom oko sebe, mir, ljubav, radost, a onda prelazi u deo ličnosti koji – oseća strah, negira potrebe, isključuje svoje želje, ostaje pasivan, zadržava sebe u poznatom (ponekad i neprijatnom) unutrašnjem i spoljašnjem okruženju.
Koji deo ličnosti nas dovodi na psihoterapiju? I onda kada sednemo u psihoterapijsku ordinaciju, koji progovara i koji izlazi napolje iz ordinacije u život? Različito je od čoveka do čoveka, nekada iz nas govori deo koji želi dozvolu, podršku, ohrabrenje, recept, savet, kako da bude ono što stvarno jeste. Nekada govori onaj koji ne veruje u promenu i ponovo će učiniti sve da dokaže da je promena nemoguća.
U osnovi svakog rada na sebi, da bi se napravili i najmanji koraci, nalazi se nega. Therapeia na starogrčkom znači negovanje (brižnost), u slobodnom prevodu psihoterapija bi značila negovanje duše, briga o duši. I baš na tom mestu, u psihoterapijskom prostoru veoma često nalaze se ljudi koji svojim samokriticizmom, etiketiranjem, proganjajućim i uslovljavajućim unutrašnjim procesima, uskraćuju sebe za negu, brigu, zaštitu, bezuslovno prihvatanje, ljubav i promenu. Nega je osnovna polazna tačka za razvoj i postizanje promene.
Postoje uverenja u vezi sa psihoterapijom koja mogu da uspore promenu. Moguće je proveriti da li kod sebe prepoznajmeo neka od tih uvereanja.
Pored navedenih, postoje i druga uverenja koja utiču na postizanje promene.
Uloga psihoterapeuta je da putem pitanja, asocijacija, i drugih tehnika, pomaže pojedincu da otkriva svoje nesvesno, u cilju rasta i proširenja sopstvene ličnosti. Pojedinac se kroz psihoterapijski proces okreće sebi, pogleda sebe iznutra, preuzima odgovornost za sebe i svoj život. To je put razvoja, što podrazumeva naizmenično nazadovanje i napredovanje i taj put možemo zamisliti kao spiralan.
U tom prostoru između prošlog i budućeg, poznatog i nepoznatog, nesvesnog i svesnog, srećemo se na psihoterapiji, svi mi sa našim terapeutima. Da li ćemo u tom prostoru provesti sat, dan ili godine, zavisiće od našeg odnosa sa samim sobom i sa terapeutom, unutrašnjeg procesa, ličnosti i drugih još uvek nepoznatih okolnosti. Iz tog mesta ćemo biti bliži sebi i promeni koja je već deo nas. Ono što još nije materijalizovano u iskustvu, prethodno je postojalo kroz unutrašnju želju, emociju, misao, mentalno predstavu, telesnu senzaciju ili drugi oblik našeg psiho-fizičkog stanja. Promena je najpre tinjala, a potom postala savim prisutna i vidljiva.
Stalnost promene učiniće da se ona odvija i bez naše svesne namere. Razvijanjem nove inicijative, raspršivanjem krutog razmišljanja i otklanjanjem ukorenjenih mentalnih navika povećavamo verovatnoću našeg uticaja u pravac i vid promene. Osećaj da se ne možemo zadovoljiti trenutnim stanjem duha, ličnosti i svesti važna je karakteristika pripreme za promene koje dolaze. Odricanje, neprijatnost, izlaganje, rizik, strpljenje i aktivno delovanje biće neophodna žrtva u našim nastojanjima da utičemo na tok i prirodu promene. Iako je strah izražen, ako je žrtva napravljena za dostojnu svrhu, ne postoji žaljenje i kajanje. Neka stalnost promene i njena neminovnost budu poziv, motiv i izazov za našu budnost, uključenost i moć da jačanjem svojih snaga, mudrosti i veština, promenom vladamo i njome rukujemo.
Rođena 08.01.1988. godine, po obrazovanju master psiholog i psihoterapeut iz oblasti transakcione analize. Pored radnog isustva u psihoterapijskoj praksi, stečeno i radno iskustvo na poslovima školskog psihologa i psihologa u radu sa osobama sa smetnjama u razvoju. Poznavanje i aktivna upotreba engleskog i norveškog jezika.
Psihoterapijske seanse možete zakazati u Novom Sadu i Beogradu, kao i onlajn.
Formalno obrazovanje/edukacije/seminari/treninzi
• Master studije psihologije; Filozofski fakultet odsek za Psihologiju na Univerzitetu u Novom Sadu
• Edukacija za psihoterapeuta iz oblasti transkacione analize; TA Centar – Asocijacija transakcionih analitičara Srbije; Novi Sad
• Edukacija dr . Ričarda Erskina „Rad sa Ego stanjima Deteta: Primena istraživanja i teorije dečijeg razvoja u psihoterapiji sa odraslim klijentima“, Nacionalna asocijalcija za transakcionu analizu Srbije NATAS, 2021. godine
• Edukacija dr Ričarda Erskina „Stid, unutrašnja kritika i relaciono povlačenje: psihoterapija šizoidnog procesa“, Nacionalna asocijalcija za transakcionu analizu Srbije NATAS, 2020. godine
• Osnovna obuka za posrednika – rešavanje sukoba putem medijacije, Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka, 2020.godine
• Edukacija o primeni testova SexKunn & KroppKunn, 2019.godine, Oslo, Utviklingssenter for sykehjem og hjemmetjenester og Oslo Universitetssykehus
• Edukacija prof. dr Tatjane Stefanović Stanojević „Dete sa traumom od prepoznavanja do pomoći“.; Udruženje za proučavanje, procenjivanje i primenjivanje teorije afektivne vezanosti: Sigurna Baza, Niš; 2018. godine
• Licenca za rad u socijalnoj zaštiti, od 2016. godine
• Edukacija dr Stivena Karpmana, USA, „Iskorak iz dramskog drougla u život bez igara“, TA Centar Srbije 2015. godine
• Edukacija za vođenje Vannastavne edukacije Zdravstveno vaspitanje o reproduktivnom zdravlju srednjoškolaca u Vojvodini u školskoj 2013/2014. i 2015/2016. godini, Institut za javno zdravlje Vojvodine,
• Kongres psihoterapeuta Srbije od 2015. do 2019. godine – aktivno prezentovanje istraživanja i radova
• Evropski kongres psihoterapeuta 2018. godine, u saradnji sa kolegama iz Norveške, prikaz primene Norveške skale SexKunn u Srbiji, u radu sa odraslim osobama sa smetnjama u razvoju
Oblasti specijalnosti
• Neurotični poremećaji
• Poremećaji ličnosti
• Granična stanja
• Depresivna i anksiozna stanja
• Partnerska psihoterapija