Mnogi ljudi se osećaju zaglavljeni u svakodnevnoj rutini i nezadovoljni svojim životom. Promena u životu može izgledati teško, ali to je pitanje truda i motivacije da krenete u drugom pravcu.
Za početak, potrebno je prepoznati potrebu za promenom!
Osećaj zaglavljenosti. Ovo implicira da osećate da je vaš život zasnovan na rutini koja vas ne motiviše dovoljno. U ovim slučajevima ljudi žele da se promene, ali osećaju da iz ovog ili onog razloga ne mogu.
Potcenjivanje sebe. Drugi razlog zašto se ljudi ne osećaju prijatno u svojim životima je taj što potcenjuju sebe i samim tim sećaju da ne dostižu svoj potencijal svakodnevnom rutinom svog života.
Osećaj da nešto nije u redu. Ponekad možemo da osetimo da nam je potrebna promena u životu jer jednostavno osećamo da nešto ne funkcioniše.
Ako ste voljni da napravite korak ka promeni i krenete u tom pravcu, možete primeniti neke od saveta ispod. Ovi saveti će vam pomoći da postignete svoj cilj.
Odaberite trenutak kada ćete započeti. Jedan od ključeva za promenu vašeg života je odabir datuma za početak. To je zato što istraživanja pokazuju da je početak od nule jedan od najboljih načina za početak u postizanju svojih ciljeva, jer su ljudi više motivisani da započnu nešto novo.
Pojednostavite. Pojednostavljivanje vaših ciljeva je jedan od ključeva koji će vam pomoći da promenite svoj život. Jedna od glavnih grešaka većine ljudi je pokušaj da se napravi veoma drastična promena u kratkom vremenskom periodu. Na primer, ako želite da počnete da se hranite zdravije i promenite način života, teško je odustati od određene hrane iz dana u dan. Umesto da radite stvari tako radikalno, pokušajte da napravite male dnevne promene. Šta god da je vaš cilj, pokušajte da ga dugoročno ostvarite kroz male dnevne ciljeve.
Uradite to u društvu. Ako neko od vaših prijatelja ili porodice takođe treba da unese promene u svoj život, dobra ideja bi bila da to uradite zajedno. Ako vas je dvoje, povećaćete motivaciju da postignete ono što ste nameravali da uradite.
Postavite svoje ciljeve. Još jedna ključna tačka koja će vam pomoći da promenite svoj život je postavljanje ciljeva. Razumevanje svojih ciljeva i postavljanje manjih ciljeva da biste postepeno postigli već, motivisaće vas da nastavite sa promenom.
Preuzimanje odgovornosti. To znači da postoje posledice ako ne postignete neke od ciljeva koje ste sebi postavili. Na primer, ako ne uspete da napravite mali korak, možete staviti novac u teglu kao kaznu.
Napravite male promene. Ako se osećate zaglavljeni u svom životu, pokušajte da promenite male stvari da biste dobili ono što zaista želite. Na primer, možete podesiti alarm za neko drugo vreme, tuširati se hladnom vodom, slušati nove pesme itd. Uvođenje ovih malih promena u svoju rutinu postepeno će vas motivisati da radite nove stvari, odnosno da stvarate nove navike.
Promenite svoj unutrašnji dijalog. Kako razgovarate sami sa sobom? Razgovor sa samim sobom i kako se ponašamo prema sebi može biti važniji od onoga što radimo. Zato umesto da sebi govorite negativne stvari, pokušajte da urazumite misli koje vas sputavaju.
Nagradite sebe. Dobar način da se motivišete da napravite promene u svom životu koje zaista želite je da sebi ponudite nagradu. Imajte na umu da je zabava jedan element koji će vas motivisati da postignete ove ciljeve.
Ovo su neki saveti koji će vam pomoći da razumete kako da unesete promenu u svoj život. Međutim, morate imati na umu da ćete samo trudom i stalnim radom moći da ostvarite svoje ciljeve .
Završila sam četvorogodišnji program edukacije iz sistemske porodične psihoterapije u okviru Asocijacije sistemskih terapeuta. Program je u skladu sa standardima Evropske asocijacije za psihoterapiju I Evropske asocijacije za porodičnu terapiju (European Association for Psychotherapy i European Family Therapy Association- Training Institute Chamber). Kroz 1550 sati kliničke prakse, teorije I metodologije, ličnog rada I supervizije sticala sam teorijska znanja I ovladavala veštinama za psihoterapijsku praksu sa pojedincem, parovima, porodicama I radnim grupama.
Učestvovala u projektu “Podrška psihoterapeuta”, Saveza društava psihoterapeuta Srbije, u pružanju prve psiho-socijalne podrške građanima tokom pandemije COVID-19.
Učestvovala u projektu Saveza Studenata Beograda i Asocijacije sistemskih terapeuta u psihoterapijskom radu sa studentima.
Formalno obrazovanje/Edukacije/seminari/treninzi
FASPER, Fakultet za specijalnu edukaciju I rehabilitaciju u Beogradu, – Diplomirani specijalni pedagog
AST, Evropski akreditovan trening institut za psihoterapiju – sistemski porodični psihoterapijski savetnik I sistemski porodični psihoterapeut
AST, Evropski akreditovan trening institute za psihoterapiju – psihoterapijska propedevtika
“ Trauma I isceljenje” edukator prof. dr Tatjana Stefanović Stanojević
“ Racionalno emotivna I kognitivno bihejvioralna terapija dece I adolescenata” edukator Dr sci Olja Dukić
“ Kako raditi sa psihosomatskim problemima u psihoterapiji” edukator Milan Damjanac
“ Uvod u lečenje psihoza pomoću transakcione analize” educator Mr. Sci. Ravi Welch
“Etika u psihoterapiji” educator Doc Dr Nikola Petrovic
“Psihoterapija I vrli novi svet” 11.kongres psihoterapeuta Srbije
“Sazrevanje I zrelost” 10.kongres psihoterapeuta Srbije
“Hipohondrija iz različitih perspektiva” Nacionalni seminar
„Effective Communication” , National Democratic Institute for international affairs(NDI)
“Prikaz slučajeva u psihoterapiji I psihološkom savetovanju” II Medjunarodna naučno-praktična konferencija , Akademija za integralnu psihodinamsku psihoterapiju
Prvi nacionalni simpozijum sa međunarodnim učešćem o poremećajima ishrane i gojaznosti – mitovi – istine – izazovi – perspektive, Udruženje psihijatara Srbije
Trening EFT (Emotivno Fokusirana Terapija) u radu sa parovima, ICEEFT sertifikovani trener Kyriaki Polychroni, EFT terapeut i supervizor i Bojan Vukovic EFT, terapeut i supervizor