Sezona je godišnjih odmora koju cele godine željno čekamo. Potreba da izađemo iz svakodnevice i da se opustimo konačno može da se zadovolji i mi smo u radosnom iščekivanju danima pre nego što odmor zvanično počne. Predah od obaveza je važan za naše fizičko i mentalno zdravlje, ali nije tako lako „isključiti“ se iz standardnog ritma i zaista se opustiti.
Na opuštanje na odmoru sve više utiču zahtevi savremenog dizajna posla. Konstantna dostupnost, sve veći zahtevi za mobilnošću, paralelno zapošljavanje i stres zbog rada pod vremenskim pritiskom, otežavaju našu sposobnost da se od svega toga isključimo u slobodno vreme. Dobro su poznate posledice prolongiranog stresa na naše fizičko i mentalno zdravlje – previsok nivo stresa dovodi do iscrpljenosti, poremećaja spavanja, nedostatka motivacije i na kraju rezultirati sindromom izgaranja.
Kako bismo to predupredili neophodno je zdravlje postaviti kao primarni prioritet i praktikovati redovne pauze u toku rada, a vikendi i odmori da budu naše oaze za opuštanje i revitalizaciju. Samo tako možemo ostati zdravi i biti u stanju da ispoljimo svoj puni potencijal kada je to potrebno.
Da li isplanirati detaljan program aktivnosti na odmoru ili više volite da događaji imaju spontan tok?
Umetnost nečinjenja nije pravi put oporavka za sve. Ako puno putujete na poslu ili imate dinamičan privatni život, možda će vam biti lakše da se opustite na mirnom odmoru na plaži nego na odmoru prepunom akcije. Sa druge strane, ako imate strukturiranu svakodnevnu rutinu i provodite mnogo vremena na poslu za radnim stolom, možda će vam više prijati aktivan odmor sa raznovrsnim sadržajima.
Ukratko – da biste se što više opustili na odmoru idealno bi bilo da on bude u suprotnosti sa svakodnevnim životom.
Ne morate nužno da provedete odmor na nekoj udaljenoj destinaciji da biste napunili baterije. Glavna stvar je istražiti svoj kraj i iskusiti nove stvari. Iako je promena lokacije korisna kako bismo stres svakodnevnog života ostavili iza sebe, ona nije presudna u postizanju opuštenosti.
Evo nekih ideja kako da se što više relaksirate ako odmor provodite kod kuće:
Psiholozi imaju različita mišljenja o optimalnoj dužini odmora. Neki su mišljenja da su dve nedelje minimum koji je neophodan da bi se smanjili hormoni stresa, dok drugi smatraju da duži odmor nije neophodan da bi se ispoljile sve blagodeti odmora na naše fizičko i mentalno zdravlje. U jednom stavu su svi oni saglasni – potrebno je češće tokom godine uzimati slobodne dane kako se umor ne bi akumulirao i doveo do iscrpljenosti.
Kao i dobro osmišljen početak odmora, važan je i opušten završetak slobodnog vremena. Zato se nemojte odmah po povratku sa puta vraćati na rado mesto. Stručnjaci preporučuju da za prvi radni dan odaberete sredu. Time obezbeđujete kraću prvu radnu nedelju i dajete sebi priliku da se lagano adaptirate na povratak u svakodnevicu.
Bilo bi poželjno i da u ovom periodu zakažete što manje sastanaka. Naime, što je veći broj stresnih situacija sa kojima morate da se suočite odmah nakon odmora, to se brže gube svi oni dobri efekti opuštanja. U jednom trenutku svakodnevni život će se vratiti, ali ne mora nužno da bude praćen stresom. Unesite u svoj život redovne trenutke za zadovoljstvo i opuštanje i bićete mnogo zadovoljniji svojom svakodnevicom.
Diplomirani psiholog, sertifikovani sistemski porodični psihoterapeut.
Svoje znanje i veštine usavršavala kroz brojne edukacije među kojima su i obuka iz kognitivno-bihejvioralne terapije u Zavodu za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju u Beogradu i O.L.I. psihodinamski trening razvojnih veština.
Oblast posebnog interesovanja: komunikacija i motivacija.
Učesnik projekta “Podrška psihoterapeuta” Saveza društava psihoterapeuta Srbije u cilju pružanja psiho-socijalne podrške gradjanima tokom pandemije COVID-19.
Učesnik projekta Saveza studenata Beograda i Asocijacije sistemskih terapeuta Srbije u psihoterapijskom radu sa studentima.
Radi individualne tretmane, sa parovima, porodicama i grupama, samostalno i koterapijski.